ANTUN ŠOLJAN
Beograd, 1. prosinca 1932. - Zagreb, 9.
srpnja 1993.

Jedan od rijetkih koji je čitavoga života bio profesionalni književnik,
urednik, antologičar, prevoditelj, u književnosti se javio kao šesnaestogodišnjak
pjesmama. Njegova se koncepcija književnosti, koju je gradio cijeloga života, ogleda
već u djelovanju u trima kultnim časopisima pedesetih godina (Krugovi, Međutim,
Književnik) u kojima je bio urednik, pokretač novoga načina mišljenja o
literaturi i autor s neupitnim potencijalom (i kasnije, osobitom karizmom). Zagovarajući
visoke estetske i moralne zasade, bio je iznimno cijenjen u intelektualnim i kulturnim
krugovima, premda ne i od strane državne politike, što ne čudi osobito, pogotovo uzme
li se u obzir njegova beskompromisnost i sklonost istraživanju granica slobode, kako
pjesničke, tako i ljudske uopće.
Gotovo nema književne vrste u kojoj se ovaj vrsni autor nije okušao - za života je
objavio sedam zbirki pjesama (Na rubu svijeta, 1956.; Izvan fokusa, 1957.; Gartlic
za čas kratiti, 1965.; Gazela i druge pjesme, 1970.; Čitanje Ovidijevih
Metamorfoza/ Rustichello, 1976.; Bacač kamena, 1985.; Prigovori,
1993.), četiri knjige priča (Specijalni izaslanici, 1957.; Deset kratkih
priča za moju generaciju, 1966.; Obiteljska večera, 1975.; Hrvatski Joyce
i druge igre, 1989.), četiri romana (Izdajice, 1961.; Kratki izlet,
1965.; Luka, 1974; Drugi ljudi na mjesecu, 1978.), tri knjige eseja i
feljtona (Zanovijetanje iz zamke, 1972.; Sloboda čitanja, 1991.; Prošlo
nesvršeno vrijeme, 1993.), mnogobrojne drame od kojih je dio sabran u dvjema knjigama
(Devet drama, 1970. i Mjesto uz prijestol, 1991.). Napisao je i jednu knjigu
priča za djecu, Ovo i druga mora (1975.), a uredio je, zajedno s I. Slamnigom, Antologiju
moderne poezije zapadnoga kruga (1974.), Zlatnu knjigu američke poezije,
(1980.) i, zajedno sa S. Mihalićem i J. Pupačićem, Antologiju hrvatske poezije XX.
stoljeća (1966.).
Sve su te knjige imale znatnoga utjecaja na formiranje novoga načina mišljenja i
razumijevanja poezije, jer se u njima ogledao stav u kojem su priređivači, slijedeći
osobno iskustvo autora, zagovarali poetiku izrazito modernističkoga iskustva na zasadama
T.S. Eliota i A. B. Šimića. Osobitost Šoljanova stava pri tom je tješnja veza s
dubljim slojevima nacionalne i kulturne baštine s kojom citirno i refleksivno
korespondira, pa tako postaljeno ishodište nanovo istražuje i promišlja odnos između
tradicije i pojedinačnog talenta, općeg bogatstva obrazaca i mogućnosti vlastitoga
oslobađanja od njih. Smisao poezije stoga se određuje i kao poticanje memorije, buđenja
osjećaja, postojanja tradicije i kontinuiteta, pa je utoliko uvijek poticajno i za onoga
koji piše i za onoga koji je čita.
Šoljan je čitavim svojim djelom (ali i životom), premda ne uvijek neposredno
čitljivo, svjedočio doba u kojem je živio i stvarao. Njegovi obični likovi i obične
situacije zapravo su ironijski znakovi, nositelji univerzalnih značenja koja se često
čitaju kao groteskne scene, osobito u dramama.
Šoljan je svakako jedan od najznatnijih autora koje imamo u dvadesetom stoljeću,
majstor riječi i stila, vrhunski jezični stvaratelj, bilo da čitamo njegova autorska
djela, bilo izuzetne prijevode (za odrasle, ali i za djecu - za sve vrijedi ponovno
pročitati njegov prijevod Alice u Zemlji čudesa).
BIBLIOGRAFIJA:
Izabrana djela: priredio Branimir Donat, Nakladni
zavod Matice hrvatske, u Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 174/I., 174/II.
(Pjesme, Brdo, Galilejevo uzašašće, Dioklecijanova palača,
Romanca o tri ljubavi, Bard, Eseji, Izdajice, Kratki izlet,
Novele) Zagreb
Izabrana djela (1. Luka; 2. Drugi ljudi na
Mjesecu; 3. Mjesto uz prijestol; 4. Sloboda čitanja: eseji) GZH,
Zagreb, 1991.
Prošlo nesvršeno vrijeme, Hrvatska sveučilišna
naklada, Zagreb, 1992.
Prigovori, Durieux, Zagreb, 1993.
Molitva na šetalištu, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.
Kratki izlet, Konzor: Katarina Zrinski, Zagreb:
Varaždin, 1996.
Izabrana proza, prir. Ina Gjurgjan, Riječ, Vinkovci,
1997.
Home - Igra
- Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni -
Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako
je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič
kroz galaksiju - Slike s izložbe
|