NATPIS BAŠĆANSKE PLOČE
1. a[z ] [v ime o]tca i s(i)na [i s]vetago duha az
2. opat držiha pisah se o ledi[n]ě juže
3. da zvnimir kral hrvatsky [v]
4. dni svoję v svetuju luciju i sve[do]-
5. mi župan desimra kr[ba]vě mra[tin] v l(i)-
6. cě prbnebža [s] posl vin[(o)do]lě [ěk(o)]v v o-
7. tocě da iže to poreče klni i bo(g) i bi ap(osto)la i g e-
8. van(je)listi i s(ve)taě luciě am(e)n da iže sde žive-
9. t moli za ne boga az opat dbrovit z-
10. dah crěkv siju i svoeju bratiju s dev-
11. etiju v dni kneza kosmta oblad-
12. ajučago] vsu krainu i beše v t dni m-
13. ikula v otočci [s s]vetuju luciju v edino (...)
Bašćanska ploča je najvažniji među najstarijim hrvatskoglagoljskim epigrafskim
spomenicima, na kojoj se prvi put spominje hrvatsko ime na hrvatskom jeziku. Osim te,
neosporno važne činjenice, tekst ploče dokazuje da je kvarnersko područje bilo u
granicama Zvonimirove Hrvatske - na njoj je prvi puta na narodnom jeziku posvjedočeno ime
toga hrvatskog kralja. Ploča se danas čuva u palači HAZU u Zagrebu. Uklesana je oko
1100. godine i pronađena u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. Kao lijevi plutej (dakle
kao pregradna ploča) bila je ugrađena između prezbiterija (prostora za svećenstvo) i
crkvene lađe (prostora za puk) u crvi benediktinske opatije Sv. Lucije. Isklesana je u
vapnencu, uz gornji rub ima ukras s tipičnim ornamentom lozice. Široka je 197, visoka
99, a debela 8 cm. Krčki je klerik Petar Dorčić upozorio 1851. Ivana Kukuljevića
Sakcinskog na nju, pa je tada prvi put zamijećena od strane znanstvene javnosti. Ploča
je iznimno važna za mnogostrano proučavanje hrvatske starine, kako povijesne, tako
filološke (kao temelj za proučavanje glagoljičkoga pisma i povijesti hrvatskoga
jezika), a u novije vrijeme i kao književnu činjenicu. Osobito se njome bavio
povjesničar umjetnosti Branko Fučić, ponudivši izvorno čitanje njezina teksta.
Sadržaj Ploče je trodijelno segmentiran. Prvi dio u kojem u noticiji opat Držiha to
utvrđuje, govori o tome kako je hrvatski kralj Zvonimir u svoje doba darovao crkvi Sv.
Lucije ledinu (najvjerojatnije poljoprivredno zemljište), navode se imena svjedoka, tj.
dostojanstvenike koji su možda bili nazočni darivanju i proklinje se one koji bi
kraljevo darivanje porekli. U drugome dijelu opat Dobrovit kazuje da je u vrijeme kneza
Kosmata, koji je vladao čitavom Krajinom, sa svoje devetero braće benediktinaca sagradio
crkvu. Smatra se da je on postavio i ogradu s plutejima (ploče su bile dvije, a od druge
su nađeni dijelovi). U trećem se dijelu kaže da su u ono doba Sv. Lucija i Sv. Nikola u
Otočcu činili jedinstvo. Kako je ploča na više mjesta oštećena, neki se dijelovi
njezina teksta moraju rekonstruirati i otuda dolazi do različitih čitanja. U novije se
doba njome osobito intenzivno bavio Eduard Hercigonja, koji je utvrdio ritmičko
pulsiranje teksta, tempo i fluidnost tekstovne strukture, što sve vodi
književnopovijesnoj raščlambi. Stjepan Ivšić nazvao je Bašćansku ploču
"dragim kamenom hrvatskoga jezika", što ona zasigurno i jest.
Home - Igra
- Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni -
Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako
je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič
kroz galaksiju - Slike s izložbe
|
