GAZOFILACIJ IVANA BELOSTENCA I OZALJSKI JEZIČNI KRUG

U razvoju hrvatskoga književnog jezika u 17. stoljeću ozaljski je književno-jezični krug zastupao osobit smjer. Pripadaju mu književnici oko Petra Zrinskoga, Frana Krste Frankopana i Ivana Belostenca od poznatijih, ali isto tako i nešto manje poznati Ana Katarina Zrinska i Juraj Ratkaj Velikotaborski. Svi su oni, gradeći jezik svojih djela, polazili prije svega od dijalekatske situacije kraja južno od Kupe, ponajprije Ozlja i njegove okolice. To je kraj u kojemu se dodiruju sva tri narječja našega jezika: čakavsko, kajkavsko i štokavsko.
Najznačajnije djelo ozaljskoga kruga je veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium , odnosno Gazophylacium illyrico-latinum Ivana Belostenca objavljen u Zagrebu 1740. Sam naziv gazophylacium je latinski, a dolazi od grčkoga i znači riznica, što ovaj rječnik svakako i jest. Belostenčevo slikovito objašnjenje te riječi ujedno pokazuje njegovu metodu - to je "kinčena komora, hiža, ali mesto gde je spravljen kinč", dakle kutija u kojoj se pohranjuje nakit.
Autor nije uspio objaviti rječnik za svojega života, nego je on ostao u rukopisu više od šezdeset godina nakon Belostenčeve smrti (1675), a čuvao se u lepoglavskom pavlinskom samostanu. Prije tiskanja pregledala su ga i djelomično nadopunila dva urednika, Andrija Mužar i Jeronim Orlović, koji su u rukopisnu građu unijeli nešto poslovica iz Vitezovićeva Priričnika (1702) i Della Bellina rječnika (1728). Zbog tih je dijelova, koje nije mogao unijeti Belostenec, pitanje autorskoga udjela dugo ostalo nerazjašnjeno.
Latinske se riječi u Gazofilaciju objašnjavaju najprije leksemima koji su se upotrebljavali u užoj Hrvatskoj (pretežno kajkavskima), a zatim se dodaju istoznačnice dalmatinskoga podrijetla (s oznakom D.) i slavonskoga (s oznakama S., Scl. ili Turc. Scl.) kao kontaktni sinonimi. Dobar su primjer ravnopravnosti triju dijalekata u drugom dijelu rječnika, hrvatsko-latinskome, zamjenice kaj, ča i što koje se javljaju kao ekvivalenti latinskoj zamjenici quid.
Skupivši u svoje djelo leksičko blago iz svih naših narječja, Belostenec je grafijskim rješenjima pružio mogućnost da izvorni govornici različitih narječja pojedine riječi izgovaraju na svoj način. Jedno od takvih rješenja je bilježenje refleksa jata znakom e (*e s točkicom iznad grafema).
Belostenec je, sastavljajući Gazofilacij u pavlinskom samostanu Svetice kraj Ozlja, oblikovao i trodijalekatsku koncepciju samoga rječnika, koja nasljeduje ideje o jeziku mnogih naraštaja njegovih prethodnika, osobito hrvatskih protestanstskih pisaca. Do riječi iz pokrajina izvan uže Hrvatske Belostenec je vjerojatno dolazio sam - bilo da je uključivao nekajkavske riječi iz onih sela za koja je smatrao da pripadaju istom književnom jeziku, kao što su npr. bili rječnici Fausta Vrančića i Jakova Mikalje, bilo od izbjeglica koji su se u velikom broju prebacivale u Pokuplje (za slavonske riječi), bilo iz književnih djela koja su za ozaljsku knjižnicu rado i u velikim količinama nabavljali Zrinski (za riječi označene s dalmatice). Iz toga je vidljivo da je i koncepciju odredio Belostenec, ali da je i glavninu sastavljanja rječnika obavio sam - posao urednika nije se ticao toga dijela.
Belostenčev je Gazofilacij odigrao značajnu ulogu nakon svoga objavljivanja, osobito u povezivanju slavonskih pisaca s kajkavskima i dubrovačkima, pa time uvelike i u pripremanju ilirskoga pokreta. Naime, njegovo se djelo potpuno uklapa u ideju ilirskoga pokreta, i nazivom jezika, ali i neodricanjem od svih triju narječja hrvatskoga jezika. Prožimanje leksičkih osobina, ali i prožimanje sadašnjosti s tradicijom bitna je odrednica ovoga velikog rječnika. Stoga je važno naglasiti kako je u ozaljskome književno-jezičnom krugu riječ o književnom, ali osobito i o jezičnostandardizacijskom radu, i to takvomu koji je svoje korijene vukao iz glagoljaških i protestantskih knjiga i iz kraja oko Ozlja, ali se proširio na mnogo veći prostor.

Home - Igra - Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni - Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič kroz galaksiju - Slike s izložbe