JUNIJE PALMOTIĆ
(Dubrovnik, 1607 - Dubrovnik, 1657)

Kao nijedan drugi književnik staroga Dubrovnika, Palmotić je imao sreću da njegov suvremenik Stjepan Gradić, učeni bibliotekar Vatikanske knjižnice, napiše opširniji prikaz njegova života i djelovanja na latinskom. Ta je informacija poslužila kasnije kao najvažniji izvor informacija svim kasnijim Palmotićevim biografima.

Rođen u vlasteoskoj obitelji, u dvadesetoj godini primljen u Veliko vijeće, čitava života je obavljao razne državne službe. Time je proveo tipičan život dubrovačkoga vlastelina koji se nije dao na more ni u trgovinu. Književnošću se počeo baviti u mladim danima i već tada se pokazao vještim improvizatorom i versifikatorom. Nastavlja se neposredno na rad Ivana Gundulića i godinama snabdijeva potrebnim repertoarom omladinske kazališne družine u Gradu (Isprazni, Smeteni, Orlovi). Zahvaljujući podacima iz rukopisnih kodeksa, za neke Palmotićeve drame znamo kad su prikazivane (Atalanta 1629; Pavlimir 1632; Akile 1637; Natjecanje Ajača i Ulisa 1639; Elena ugrabjena 1640; Danica 1644; Alčina 1647; Lavinija 1648).

Palmotić je osim drama pisao i pjesme, osobito je rado pisao šaljive pjesme kakve su u starom Dubrovniku bile uobičajene i koje su, redovito opterećene otvorenim i neugodnim aluzijama. Na žalost, ništa se od Palmotićevih sastavaka "na narodnu" nije sačuvalo. Sačuvala se odulja šaljivo-satirička poema Gomnaida.

Među suvremenicima i naraštajima koji su slijedili uživao je slavu velikog pjesnika. Novija istraživanja i prosudbe njegova djela mnogo su kritičnija. Bez obzira na stvarnu vrijednost, Palmotić je u svojim dramama odrazio prilike i odnose suvremenog mu Dubrovnika, kao i ideje i nazore svojega vremena. U to doba, uvjerenje da posjeduju nešto lijepo, dragocjeno i trajno, očitovat će se u dubrovačkih književnika. Ako je njihovo isticanje i slavljenje slobode ponekad natrunjeno materijalističkim osmišljavanjem, ugodnim životom u zabavi i raskoši, to nije smetalo oblikovanju čiste pjesničke koncepcije ljubavi prema svom gradu i državi, prema "dubravi". Palmotić je u svom vremenu prednjačio počevši iz početka - u Pavlimiru je povezao Dubrovnik s Epidaurom, udahnuo ponos postojanosti i snagu odhrvavanja neprijatelju, osobinu koja je Dubrovčanima često trebala i često dolazila do izražaja. Pjesnikov je temeljni poticaj bio pjevati o svom gradu - stoga u svakoj drami, gdje mu se god ukaže prilika za to, Palmotić slavi Dubrovnik rado spominjući zakone i "mudru gospodu" koja znadu "sveđ skladno" vladati. Često ističe da dubrovačkoj umješnosti u vladanju i spretnoj plovidbi između grebena opasnosti, između "orla siva, silna zmaja i ljuta lava" treba zahvaliti to što žive u miru.

Uz do sada rečeno, u njegovu djelu treba naglasiti zanimanje za područje izvan granica svoga grada i Republike, povezujući njegovu tradiciju sa slavenskim zaleđem. Što se tiče odnosa prema vlasti, Palmotić je izraziti pripadnik svoje klase - sva glavna lica u njegovim dramama su članovi plemićkih i kraljevskih obitelji, a radnja se redovito odvija na dvorovima. Vrline svojih junaka redovito povezuje s činjenicom što su plemenite krvi. S druge strane, kao isusovački đak i vjerni sin stoljeća katoličke obnove, Palmotić često moralizira osuđujući raskoš i urese, a podsjećajući muškarce na slavu predaka.

Strukturama svojih drama, tematikom, ljubavnim zapletima, himnama i plesovima punim životne radosti i poziva na uživanje, Palmotić se pokazuje kao pisac koji pristaje uz ovozemaljski život i razumije zadatke umjetnosti u tom pogledu, ali i ocrtava ukus i vrijeme za koje je pisao. Sve norme i ograničenja koja su nametana nisu mogli uništiti porive probuđene u renesansi. Palmotićeve drame su se igrale, ljudi su ih slušali, uživali u pjesmi, glazbi i plesu. Pa i u tome, u njihovoj povezanosti s kulturno-društvenim i idejnim očitovanjima suvremenika, treba gledati dio vrijednosti i značenja Palmotićevih drama.

Home - Igra - Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni - Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič kroz galaksiju - Slike s izložbe