Engleski književnik i filolog John Ronald Reuel
Tolkien (Bloemfontein, J. Afrika, 3. 1. 1892 - Bournemouth,
2. 9. 1973), isprva je bio profesor engleskog jezika
i književnosti na Oxfordu (1945-59), a kasnije je
postao jedan od najčitanijih pisaca svih vremena.
U razdoblju prije drugog svjetskog rata bio je blizak
prijatelj poznatih pisaca fantastike (Owen Barfield,
C. S. Lewis, Charles Williams) koji su zajedno,
izmjenjujući međusobno mišljenja, ideje i djela
u radu, bili poznati kao grupa The Inklings.
Objavio je brojne filološke i kritičke studije (Beowulf:
čudovišta i kritičari), ali svjetsku slavu i
popularnost stječe knjigama s mitološkom podlogom:
Hobit (1937), s autorovom revizijom 1951.,
i Gospodar prstenova I-III (1954-55). Sve
četiri knjige doživjele su još jednu autorovu reviziju
1968. godine. Poslije Tolkienove smrti, objavljen
je i Silmarillion (1977), zbirka mitova i
epova vilinskog naroda, koja zapravo prethodi njegovim
najslavnijim djelima i koju je počeo pisati još
prije Prvog svjetskog rata s namjerom da stvori
originalnu englesku mitologiju.
KRONOLOGIJA
ŽIVOTA
(iz Apendiksa B biografije Humphreya
Caspentera)
1892. - 3. siječnja: J. R. Tolkien se rodio
u Bloemfonteinu, u Južnoj Africi gdje mu roditelji
u to vrijeme žive.
1895. - Proljeće: Mabel, njihova majka, vodi
djecu u Englesku. Otac, Arthur Tolkien ostaje u
Africi.
1896. - Veljača: otac umire. Ljeto: Mabel
Tolkien iznajmljuje kuću pored Birminghama gdje
ostaje s djecom četiri godine.
1900. - Ronald kreće u školu, King Edwards'
School.
1904. - Početkom godine Mabel otkriva da
boluje od dijabetesa i krajem godine u trideset
i četvrtoj godini, umire.
1905. - Dječaci sele teti Beatrice u Stirling
Road.
1908. - Dječaci sele u kuću gđice Faulkner
i Ronald upoznaje Edith, svoju buduću suprugu.
1911. - Nakon ljetnog posjeta Švicarskoj,
upisuje studij na Oxfordu.
1913. - Na ljeto počinje predavati na Honours
School of English Language and Literature. Putuje
u Francusku.
1914. - Zaruke s Edith. Vraća se u Oxford
da završi studij.
1915. - Nakon diplome, regrutacija i vježbe.
1916. - Vjenčanje s Edith. U lipnju odlazi
u Francusku. Kao potporučnik postaje oficirom za
vezu bataljuna i u studenom se vraća u Englesku
obolio od "rovovske groznice".
1917. - Za vrijeme oporavka piše Knjigu
izgubljenih bajki što kasnije postaje Silmarillion.
Rođenje sina Johna.
1918. - Nakon rata vraća se u Oxford i radi
na projektu New English Dictionary.
1919. - Postaje predavačem na Leeds University.
Rođenje drugog sina, Michaela.
1922. - Zajedno s E.V.Gordonom počinje raditi
na kritičkom izdanju Sir Gawaina i Zelenog viteza.
1924. - Postaje profesorom u Leedsu. Rođenje
trećeg sina.
1925. - Rođenje kćeri, Priscile.
1930. - Počinje pisati Hobita.
1937. - Objavljen Hobit. Po nagovoru,
počinje pisati nastavak.
1949. - Završava Gospodara prstenova.
Iz tiska izlazi Farmer Gil od Buta.
1954. - Iz tiska izlaze prva dva toma Gospodara
prstenova.
1955. - Treći tom.
1956. - Tolkien odlazi u mirovinu.
1962. - Iz tiska izlaze Avanture Boma
Bombadila.
1964. - Iz tiska izlazi Drvo i list
1965. - Američko izdanje Gospodara prstenova
koje mu donosi kultni status na sveučilištima šezdesetih
godina.
1967. - Iz tiska izlazi Kovač iz Wootton
Majora.
1972. - Dobiva počasni doktorat u Oxfordu.
1973. - U nedjelju, 2. rujna umire u osamdeset
i prvoj godini
1974. - Iz tiska izlazi Silmarillion,
urednik kojeg je bio Christopher Tolkien.
SVJETSKA
SLAVA
Hobbit je prvi put objavljen u Engleskoj
1937. godine, a Gospodar prstenova 1954/55.
Do pojave Gospodara prstenova doživio je
pet engleskih izdanja i prijevod na švedski, no
svjetsku popularnost Tolkien stječe tek pojavom
neautoriziranog američkog broširanog izdanja Gospodara
prstenova 1965. godine (Ace Books, cijena 75
centi), za koje autoru nisu plaćeni ni honorar ni
prava. Izdavaču se pravno nije moglo doskočiti,
zbog loše riješenih autorskih prava, no nešto kasnije,
iste godine, pojavilo se autorizirano i ponešto
izmijenjeno izdanje Gospodara prstenova (Ballantine
Books). Svaka je kopija knjige imala i otisnutu
Tolkienovu poruku: "Samo ovo broširano izdanje
tiskano je uz moju suglasnost i suradnju. Oni koji
poštuju živuće autore kupit će samo ovo i ni jedno
drugo izdanje."
Međutim, to nije donijelo željene rezultate jer
je to izdanje, zbog plaćenih prava, bilo 20 centi
skuplje i američki studenti su kupovali ono jeftinije.
No, kako je Tolkien s godinama stekao lijepu naviku
da odgovara na sve brojnija pisma svojih obožavatelja,
on je svakome od njih posebno pripomenuo kako je
Ace izdanje neautorizirano i zamolio da se ta informacija
proširi. Vrlo brzo to je proizvelo izvanredan učinak,
jer ne samo da su američki kupci odbijali kupiti
to izdanje, nego su čak i silom tražili od zbunjenih
knjižara da to izdanje uklone s polica. Klub obožavatelja
The Tolkien Society of America također se
pridružilo borbi, tako da je krajem godine prodaja
Ace izdanja znatno opala. A kada se toj borbi pridružilo
i Američko udruženje pisaca znanstvene fantastike,
kuća Ace je bila primorana obratiti se Tolkienu
kako bi mu platili prava za svaki prodani primjerak.
I tako i bi. Rat je završio, no Tolkienova je popularnost
i dalje vrtoglavo rasla. Na Yaleu se Gospodar
prstenova prodavao bolje od Goldingovog Gospodara
muha, na Harvardu bolje od Salingerovog Lovca
u žitu. Bilo je to vrijeme kultnog statusa te
knjige na američkim sveučilištima, za stotine tisuća
Amerikanaca ta se knjiga po statusu izjednačila
s Biblijom.
Značke i grafiti sa Frodo lives, Gandalf
for President pojavljivale su se posvuda, održavali
su se Hobbit piknici gdje su se jele gljive,
pila jabukovača, a prisutni su se odijevali poput
likova iz romana. Knjizi su se počeli približavati
i akademski krugovi pa su nastala djela poput Parametrička
analiza antitetičkog sukoba i ironija u Gospodaru
prstenova. Kult Tolkiena iz Amerike se brzo
preselio i u Englesku, gdje studenti s Warwicka
preimenuju cestu oko fakulteta u Tolkien Road, a
pojavljuje se i psihodelični magazin Gandalfov
vrt koji u uvodniku prvog broja tvrdi da se
Gandalf potvrdio u svijetu mladih ljudi kao mitološki
junak vremena. Tolkiena su dakako opsjedali obožavatelji
i novinari a on, po prirodi vrlo uglađen i pristojan,
teško ih je odbijao. Ipak, čak i kad bi mu se isprva
dopali, vrlo brzo postali bi mu nezanimljivi. Stoga
je, ne želeći biti neuljudan, našao praktično rješenje.
Neposredno prije dolaska namjestio bi budilicu da
zazvoni nekoliko minuta nakon dolaska posjetitelja.
Kad bi sat zazvonio, Tolkien bi se ispričao i rekao
da ga, nažalost, čeka jedan drugi, neodgodiv posao.
Potkraj 1968. prodano je oko tri milijuna primjeraka
Gospodara prstenova, a prijevodi su potvrdili
Tolkienovu svjetsku slavu i popularnost: Nizozemska
(1956), Švedska (1959), Poljska (1960), Italija
(1967), Danska (1968), Izrael (1979), Mađarska,
Portugal i Jugoslavija (1981), Rusija (1982), (...)
sve do hrvatskog prijevoda Tolkienovih djela iz
pera Zlatka Crnkovića 1995-1999. (Hobit,
Gospodar prstenova I-III, Roverandom)!
Priča se nastavlja...
http://tolkien.cro.net/
