MARKO MARULIĆ
(Split 1450. - Split 1524.)

U vrijeme Marulova rođenja Split je već trideset godina bio pod mletačkom vlašću, a prije 1420. grad je pripadao ugarsko-hrvatskoj državnoj zajednici. Vlast hrvatskih velikaša ugarskih podanika morala je u doba Marulićeve mladosti biti u svježem sjećanju starijih ljudi, i sve je to vidljivo i u Marulovu bogatom rječniku, gdje nalazimo mađarskih i njemačkih riječi. Štokavski oblici, kojima je Marulićeva čakavština prošarana, a koji nemaju samo metrička opravdanja, a ima ih i u prozi i privatnim pismima, svjedoče o ugledu štokavskih oblika. Tu je klica zajedničkog književnog jezika; tu je jasno da to nije veza samo s Dubrovnikom (premda i to), nego i s bosanskim govorima.

O Marulićevim mladenačkim godinama stvorila su se dva oprečna mišljenja - s jedne strane sačuvala se priča da je živio raskalašeno i poslije se pokajao zbog načina svojega života i obratio, a drugi stav je da je od početka više-manje živio kao pustinjak. Svakako, aktivno je sudjelovao u gradskom životu, u službama koje su bile vezane uz sudstvo, imao je svoju "klapu" u kojoj je bio omiljen. Imao je bogatu knjižnicu (sačuvao se popis knjiga te knjižnice, premda ne baš posve precizan) u kojoj je bilo i svjetovnih renesansnih knjiga, kao i knjiga dalmatinskih latinskih pisaca.

Svjetsku slavu M. su donijela latinska djela: De institutione bene vivendi (Uputa za dobar život, Venecija 1506) i Evangelistarum (Venecija, 1516). To su kompendiji katoličkog morala i upute o tome kako taj moral treba održavati, ilustrirane primjerima iz Evanđelja i života svetaca. Po tim djelima, koja su doživjela mnogobrojna izdanja i bila prevedena na više jezika, Marulić je postao pisac svjetskoga glasa. Što se tiče njegove latinske poezije, koje je prema podacima moralo biti dosta, sačuvano je vrlo malo - većina sačuvanoga su pobožna razmatranja, a osobito su zanimljive manje prigodne pjesme, epigrami, poslanice i tužaljke.

Najvažnije latinsko djelo mu je Davidias, pronađeno 1924. u Nacionalnoj biblioteci u Torinu, zametnuto i nezapaženo od naših stručnjaka, da bi 1952. bilo "ponovo pronađeno". Davidijada je ep koji u 6758 heksametara raspoređenih u četrnaest pjevanja obrađuje život starozavjetnog kralja Davida. U djelu je spojena biblijska tema i humanizam, a takva djela imaju dugu tradiciju, i u Marulićevo doba postaju ponovno popularna kao opozicija pretjeranom oduševljenju za pogansko. Marulićevo najvažnije hrvatsko djelo je Judita, u kojoj se iznosi priča iz Staroga zavjeta, isto kao i u drugom djelu Susani. Judita je dovršena 1501., a tiskana tek 1521. Osobito je zanimljiva Marulićeva posveta Judite kumu Don Dujmu Balistriću - to je prva rasprava na hrvatskom jeziku. Marulić je u Juditi najbolji upravo tamo gdje se odvaja od biblijske priče i daje sliku svoga vremena. Njegovo slikarsko oko je došlo do izražaja najviše u opisnim dijelovima eposa, u prikazivanju pokreta vojske, opsade, gozbi, odijevanja itd. Stih Judite je, kao i Susane, dvostruko rimovani izosilabični dvanaesterac.

Osim ovih većih djela Marulić je ostavio i više kraćih hrvatskih pjesama, od kojih većina upozorava na tursku prijetnju: Molitva suprotiva Turkom, Tužen'je grada Hjerozolima.

Na kraju obaju velikih spjevova Marulić spominje hrvatske knjige, što je osobito zanimljivo baš po tome jer njegovo djelo svjedoči o starijoj tradiciji pismenosti na narodnom hrvatskom jeziku: zacijelo su neki od njegovih prijatelja pisali pjesme i na pučkom jeziku, ali nema sumnje da je puninu tomu izrazu dala upravo Marulićeva ličnost, koja svakim novim dokumentom i svakom novom analizom postaje sve zanimljivija i sve više imponira.

Odabrana bibliografija:

Marko Marulić: Judita; Suzana; Pjesme, u Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 4, Matica hrvatska : Zora, Zagreb, 1970.

Dijaloški i dramski tekstovi, prir. Nikica Kolumbić, Književni krug, Split, 1994.

Versi harvacki (izbor), prir. Tonko Maroević i Mirko Tomasović, Erasmus naklada, Zagreb, 1996.

Judita, prir. Milan Moguš, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Zbornik u proslavu petstogodišnjice rođenja Marka Marulića 1450-1950, s bibiliografijom, ur. Josip Badalić i Nikola Majnarić, JAZU (HAZU), Zagreb, 1950.

Slamnig, Ivan. Marko Marulić, kozmopolit i patriot, u Hrvatska književnost u europskom kontekstu, ZZK : SN Liber, Zagreb, 1978.

Tomasović, Mirko, Marko Marulić Marul, s bibliografijom, ZZK, Zagreb, 1989.

Marko Marulić, u Dani hvarskog kazališta, knj. 15. - Književni krug, Split, 1989.

Home - Igra - Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni - Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič kroz galaksiju - Slike s izložbe