|
ARHIVA
RAZGOVORA
objavljenih
na Webu
|
 |

PORTRET
NAKLADNIKA: EDICIJE BOŽIČEVIĆ
razgovor
s Hrvojem Božičevićem
Razlika
je upravo u tom našem upornom traženju vrhunske literature
pod svaku cijenu, pa čak i po cijenu izostanka adekvatnog
komercijalnog efekta. Za mene osobno nakladništvo
je prije svega kulturna, a tek onda poslovna aktivnost.
(opširnije)
|
 |
SLAVONSKI
BLUESMAN
razgovor
s Goranom Baretom
Kad
si blueser onda to radiš do smrti, a kad si rocker
onda se voziš u bijesnom automobilu, okružen si trebama,
znaš ono, sex, drugs and rock&roll. Ja sebe danas
ne smatram rockerom nego hrvatskom inačicom bluesmana.
(opširnije)
|
 |
CultureNet
Croatia
razgovor
s Biserkom Cvjetičanin
Dr.
Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture RH,
autorica je više knjiga, članaka i eseja s područja
kulturnog razvoja i kulturne politike, multikulturalne
komunikacije i suradnje, koordinator CULTURELINK Networka...
(opširnije)
|
 |
GORAN
RADMAN
Hrvatska
kao mala zemlja i nema ništa nego sve svoje ljude
i jedini pravi prirodni resurs, prava i društvena
i ekonomska i kulturna vrijednost jesu ljudi koji
su se tu rodili, koji su tu odgajani u jednom kulturnom,
političkom, jezičnom miljeu, i po tom su jedinstveni.
I njihova znanja koja su baš u takvim uvjetima stvorili
jesu taj nekakav strategijski resurs Hrvatske na koji
se sve mora okrenuti. (opširnije)
|
 |
POPOVIĆ
vs. RIPPER
Ideja
za razgovor u kojem bi Edo Popović (pisac) ponešto
zapitkivao Dubravka Ivaniša Rippera (rocker), i obratno,
došla mi je jednom zgodom kada sam Edu upitao što
misli o onom stihu iz Ripperove pjesme u kojoj se
ovaj proglašava "kraljem Zapruđa i Utrina".
Sjećam se kako je Edo posprdno odmahnuo rukom i rekao
kako Ripper ne može ni primirisati u Utrine, i da
je pravi kralj Utrina on, Edo Popović. (opširnije)
|
 |
NEŠTO
NIJE U REDU?
razgovor s Tatjanom Gromačom
Tatjana
Gromača svojom je prvom knjigom 'Nešto nije u redu?'
u vrlo kratko vrijeme pokupila toliko hvalospjeva
i čitatelja i kritičara kao malo koji hrvatski pisac
posljednjih godina. Čak i oni koji inače ne čitaju
poeziju, za Tatjaninu su knjigu rekli da im se neobično
dopala. A što Tatjana misli o svemu tome?
(opširnije)
|
 |
NOŠEN
VJETROM
razgovor s Damirom Milošem
Na
jedrenje ne nosim knjige. Jedriti za mene znači ne
misliti ni na što drugo. Zato volim duge, višednevne
plovidbe bez pristajanja kada se posada u potpunosti
posveti jedrenju. (opširnije)
|
 |
PISAC
S NASLOVNE STRANE
razgovor s Edom Popovićem
"...
Hoću reći da sam tada imao pametnija posla od pisanja.
Baveći se svim i svačim valjda sam punio akumulatore
za drugu knjigu, a onda je grunuo rat. Što da ti kažem?
Tih nekoliko godina, od 1991. do 1996., vrlo bih rado
zaboravio. Mijenjao bih te godine za jedan dan jedrenja."
(opširnije)
|
 |
LUTAČ
PUSTINJOM
razgovor s Paulom Coelhom
Mislim
da je pustinja izuzetno živa - smatrate da tamo nema
života, da je to prazan prostor, mrtav prostor, a
onda, kada dođete tamo, vidite da je zapravo puna
života. To je vrlo simbolično u smislu da većinu vremena
mislimo kako nam je život pustinja, a kad pogledamo
oko sebe, vidimo da nije tako - postoje mali detalji
koji mogu promijeniti puno toga u nama. (opširnije)
|
 |
DA
IH GAĐAM ZOLJOM?
razgovor s Robertom Perišićem
Robert Perišić (Split,
1969), jedan je od najtalentiranijih autora novije
generacije, svestrana osobnost - pisac, urednik magazina
'Godine nove', te stalni književni kritičar 'Feral
Tribunea'. S Robertom smo razgovarali jednog kasnog
popodneva u kafiću KIC-a, sjedeći za stolom od kojeg
se pruža lijep pogled na onaj dio Preradovićeve ulice
odakle je, samo nekoliko sati nakon što smo se mi
razišli, ispaljena smrtonosna zolja... epilog zasigurno
znate. (opširnije)
|
 |
FEDERICO
ANDAHAZI
Federico Andahazi (rođen
6. lipnja 1963) mladi je argentinski pisac čiji je
prvi roman 'Anatom' postao vrlo popularan širom svijeta.
Od 1997. godine, kada je prvi put objavljen u Argentini,
roman je preveden u tridesetak zemalja, a njegov veliki
uspjeh jednim je dijelom posljedica skandala i brojnih
polemika koje je u nekima od njih izazvao. (opširnije)
|
 |
JUTROKLEK
razgovor s
Dubravkom Matakovićem
Pokadšto
je pražnjenje crijeva vrlo snažan poticaj kreaciji,
to ste vrlo suptilno zapazili, pogotovu je jutroklek
(prvo jutarnje sjedanje na netom dezinficiranu i pasteriziranu
dasku) taj koji zna biti glavna motorpokretačka snaga.
Postoje još mnoge metode, ali zbog poslovne tajnosti
otkrit ću samo neke, u zapadnjačkoj civilizaciji uvriježene...
(opširnije)
|
 |
WALTER MARIA STOJAN
direktor Austrijskog kulturnog instituta
u Zagrebu
I
vi i mi imamo određene predodžbe o tome i što je Hrvatska
i što je Austrija. Ali mi zajednički, bez problema,
na primjer, možemo govoriti o prošlosti. Kad je 1996.
bila tisućita godišnjica Austrije, mi smo govorili
o zajedničkoj proslavi, jer dobar dio te povijesti
mi zajednički dijelimo. Zašto ne bismo, na neke druge
načine, dijelili i budućnost? Austrija je ostavila
po Hrvatskoj puno spomenika kulture, kazališta u Zagrebu
i Rijeci, svjetionici po moru uglavnom su nastali
u doba Austrougarske, što može nositi prikladan simbolički
naboj. (opširnije)
|
 |
VIRTUALNA
KNJIŽNICA ZA 21. STOLJEĆE
razgovor s Nenadom
Prelogom
U okviru
projekta Srednjoeuropske virtualne knjižnice
radi se na uspostavljanju "knjižnice" koja
ne bi imala fizičku lokaciju, već samo zajednički sustav
obrade i prezentacije informacija što bi omogućilo korisnicima
(diljem svijeta) "šetnju" među virtualnim
policama na kojima bi bile smještene novoizašle knjige
svih zemalja koje sudjeluju u ovom projektu. (opširnije)
|
 |
IRONIČAR SA STILOM
razgovor sa Igorom Mandićem
"Pisac se oblikuje
i nastaje tijekom godina, on se ne rađa kao neki pjesnički
genij. Oblikovanje prozno-kritičkoga pisma je dugotrajno
i obavezujuće. Od samih početaka odbijao sam svaku beletrističku
pretenziju i takvih mladenačkih grijeha ne vučem, i
od studentskih dana ostao sam vjeran tom racionalnom
pisanju, a nije bilo presudno o čemu. To je naravno
samoubilački u jednoj kulturi, koja sve nastoji rubricirati,
jer ako te ne mogu strpati u neku ladicu, gotov si i
ne pripadaš nikome." (opširnije)
|
 |
RAZGOVOR
SA SRĐANOM SACHEROM
"Zapravo
sam uvijek osjećao da trebam pisati pjesme za čitanje,
no kako nikada nisam ni pomislio da bi se od toga moglo
živjeti, odlučio sam se za pjevanje." (opširnije)
|
 |
ČITANJE
JE HOBI KOJI IZUMIRE
razgovor sa Zoranom Ferićem
Zoran Ferić (1961) jedan
je od najintrigantnijih hrvatskih pisaca devedesetih.
Ferićev prozni prvijenac Mišolovka Walta Disneya,
objavljen 1996. u Nakladi MD, nedavno je preveden na
njemački jezik i objavljen u izdanju bečke nakladničke
kuće Folio. (opširnije)
|
 |
OKORJELI
STONES FREAK
Prvi web intervju
s Goranom Tribusonom
"Kada mladi prestanu
čitati moje knjige, ostavit ću pisanje i konačno preći
na neke rentabilnije poslove. Recimo na uvoz holandskog
piva i ukrajinske junetine, šverc cigareta ili možda
na sjedenje u kakvom boljem nadzornom odboru."
(opširnije)
|
 |
BAYBOOKANA
razgovor s Ivanom Lovrenovićem
Ivan Lovrenović rođen je
1943. godine u Zagrebu. Odrastao je i osnovno školovanje
završio u Varcar-Vakufu (Mrkonjić-Grad). Gimnaziju i
filozofski fakultet (južnoslavenske književnosti i etnologiju)
završio je u Zagrebu. Radio je kao gimnazijski profesor
u Mrkonjić-Gradu. Od 1976. živio je i radio u Sarajevu.
Bio je urednik u reviji "Odjek", a od 1987.
glavni urednik izdavačke kuće "Svjetlost".
(opširnije) |
Home
- Igra - Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica
tajni - Vremenski stroj
- Zadovoljstvo u tekstu - Tako
je govorio Zaratustra - Sto godina
samoće - Vodič
kroz galaksiju - Slike s izložbe
|