PORTRET NAKLADNIKA
EDICIJE BOŽIČEVIĆ
razgovor s Hrvojem Božičevićem

Razlika je upravo u tom našem upornom traženju vrhunske literature pod svaku cijenu, pa čak i po cijenu izostanka adekvatnog komercijalnog efekta. Za mene osobno nakladništvo je prije svega kulturna, a tek onda poslovna aktivnost.

Na početku, zanimalo bi nas kada je osnovana vaša nakladnička kuća, kako su izgledali ti počeci... i koji je bio vaš prvi objavljeni naslov?
Nakladnička kuća Edicije Božičević osnovana je 1998. godine. Naša poslovna misija je jednostavna: objavljivati vrhunsku literaturu u prijevodu, jednako tako s vremenom i domaću, te jačati kulturne veze Hrvatske sa svijetom. Počeci, dakako, nisu bili laki, jer smo nakladničku kuću pokrenuli s minimalnim kapitalom, tako da je nam je još uvijek teško napraviti precizni business plan koji bi uz velike početne rashode, jasno predviđao kada će nam se uloženi novac vratiti. Sve je više manje prepušteno umješnosti i snalaženju, pa tako ne postoji pravilo kako bilo koja, pa i naša, nakladnička kuća može stvarno opstati na tržištu. Kažu da se prema prvom objavljenom naslovu može prepoznati profil nakladnika u budućnosti. Naš prvi naslov bila je knjiga Kako razgovor može promijeniti vaš život (u originalu Conversation) Theodorea Zeldina. Naslov te knjige kao da parafrazira naš profil - u duhu razgovora i tolerancije graditi odnose s ostalim europskih kulturama.

Koji je vaš osnovni nakladnički profil? Drugim riječima, po čemu se razlikujete od ostalih nakladnika?
Naš profil definiraju knjige koje biramo - dakle, riječ je o suvremenoj svjetskoj literaturi, autora koji, većina, nisu još prevedeni na hrvatski, a koji nedvojbeno pripadaju vrhu literarnog stvaralaštva iako im imena možda nisu toliko medijski razvikana kao ona Salmana Rushdiea, G.G.Marqueza i drugih.
A razlika je upravo u tom našem upornom traženju vrhunske literature pod svaku cijenu, pa čak i po cijenu izostanka adekvatnog komercijalnog efekta. Za mene osobno nakladništvo je prije svega kulturna, a tek onda poslovna aktivnost.

Koja je knjiga do sada bila vaš najveći uspjeh, a koja, ako želite i o tome govoriti, najveće razočaranje/neuspjeh?
Najveći uspjeh doživjela je Kadareova Tri elegije za Kosovo. Autor se odazvao našem pozivu da posjeti Zagreb, a što je urodilo jakim marketingom, pa tako i boljom prodajom. Što se tiče razočaranja, nikad nisam razočaran niti u jedan naslov koji objavimo. Prije bih rekao da sam razočaran neadekvatnom medijskom percepijom naslova koji se objavljuju, kao i općim padom spoznaje o potrebi čitanja.

Obično svaki nakladnik "pod svojim okriljem" ima pokojeg udarnog autora, bilo da se radi o domaćem piscu ili o stranom auoru. U vašem slučaju to bi bili...?
Mi našu listu tek gradimo, u godinu, godinu i pol djelovanja teško je biti profiliran, no svakako da pretendiramo u našem katalogu imati i dalje Kadarea, Grangea, Japrisota, Zeldina, Solea i druge važne svjetske pisce. Na stvaranju domaće liste još radimo.

Mislite li da su Vaše knjige skupe? Kako formirate prodajnu cijenu? Koja je prosječna naklada vaših izdanja?
Knjige su skupe, iz dva razloga: prvi je mala naklada, a drugi je veliki porezni nameti kao i visoki veleprodajni rabat. Svako formiranje cijene ovisi o proizvodnoj cijeni knjige kojoj u slučaju da je riječ o prijevodu treba pribrojiti cijenu autorskih prava i troškove brutto prijevoda. Zatim dakako svemu treba pribrojiti skupu distribuciju te eventualni marketing. Ukoliko postoji mogućnost da se za pojedini naslov osigura financijska pomoć, onda bi to trebalo utjecati na korekciju maloprodajne cijene, kako bi knjiga bila dostupna čitateljima.

Što biste izdvojili među vašim novitetima?
Grimizne rijeke Jean-Christophea Grangea, dobar literarni krimić prema kojem je snimljen film a kojeg smo nedavno mogli gledati u kinu. Zatim Fotograf i njegova žena Roberta Solea, primjer kako se danas može napisati dobar povijesni roman, Sjedinjenje Freda Uhlmana, kultni roman 20. stoljeća o prijateljstvu dječaka, Židova i aristokrata, pred početak 2.svjetskog rata u Njemačkoj.

Možete li najaviti neka izdanja u pripremi?
Spremamo romane Allesandra Barricca, Sebasteina Japrisota, C.K.Steada, zatim jedan sjajan esej pod naslovom Cigarete su uzvišene Richarda Kleina, a u pripremi su i neki domaći naslovi.

Ovaj se razgovor vodi za Internet stranice Modernih vremena? Kako vi gledate na Internet u kontekstu posla kojim se bavite, tj. mislite li da promocija/prodaja knjiga preko Interneta može pomoći boljem plasmanu knjiga u Hrvatskoj?
Veliki sam internet fan. U svakom slučaju internet smatram važnim medijem komunikacije, jer kad se govori o "novoj ekonomiji" zapravo se govori o brzini komunikacije, a što nam je omogućio internet. No, o toj se temi vode različite rasprave, a ističu se četiri osnovna smjera u kojem je digitalna tehnologija saveznik nakladništvu kakvog poznajemo danas. Prvi i najpopularniji smjer jest:
a) on-line prodaja, ne treba posebno spominjati iskustva prvaka u tom poslu Amazon.com, Barnes&Noble.com, Bol.com, a u nas Moderna vremena i Sveznadar.
b) drugi, internet kao marketinško pomagalo ili alat za komuniciranje i predstavljanje pisaca, nakladnika i njegovih proizvoda,
c) treći, e-knjiga, koja iako još u tehničkom začetku nuditi brojne pogodnosti, a i kreativne mogućnosti nakladničkom i uredničkom radu
d) četvrti, digitalni tisak i tisak on-demand kojim se gotvo doslovno slijedi jedna od Gatesovih "preporuka" da se svaki "papirnati proces" pretvori u digitalni. Drugim riječima, uvodi se potpun nadzor naklada, tek nužno potrebnih za manualnu distribuciju.

Kad ste zadnji puta kupili knjigu nekog drugog nakladnika? Što iz toga zaključujete?
Kupujem stalno knjige preko Amazon.coma, a i mnoge dobivam u međunarodnoj razmjeni. Ako mislite na domaću produkciju, moram reći da u svojoj osobnoj biblioteci imam preko 1500 naslova i da je moja potreba za čitanjem stalna, pa se ne libim kupiti knjigu drugih nakladnika. Mislim da je zadnja koju sam kupio bila Poetika prostora Gastona Bachelarda.

Aktivni ste i u asocijaciji Mosaic Publishers. Možete li reći nešto pobliže o tome?
Razmišljamo hoće li koncepcija globalizacije, a kojom se o svijetu promišlja kao jedinstvenom društvenom prostoru i nadmašivanju granica nacionalnih država pomoći da se na svojevrstan način asimiliraju lokalni interesi? Sama ideja o jačanju svijesti o svijetu kao cijelini još uvijek je uzrok brojnih kontroverzi, pa se "metodološki okvir" globalizacije još uvijek suočava s njezinim nejasno definiranim "pokretačkim silama". Prije svega, pokazalo se kako se model globalizacije manifestira kao ekspanzija kapitala, utjecaja i moći bogatih i da ne služi kao potpora načelu globalne solidarnosti, multikultularnosti, suvereniteta i nacionalnih posebnosti. Zaštita suverenosti i kulturnog identiteta u tom procesu od posebne je važnosti za Europu, sazdanu od brojnih naroda, različitih kultura, jezika i običaja.
Stoga, Mosaic Publishers Network, kao asocijacija nakladnika zemalja "malih jezika", nastala 1998. godine tijekom konferencije Mosaic Conference Proceedings u Aberystwythu u Walesu, Velika Britanija nastoji naglasiti negativni utjecaj kulturne disperzije europskog prostora, upozoriti na potrebu da europske nacije moraju stvoriti uvjete lakše i prohodnije razmjene i promoviranja vlastitih kulturnih dometa i proizvoda, a pogotovo literature i prevodilaštva s naglaskom na veću afirmaciju jezika regija odnosno jezika malih naroda.

Kako ocjenjujete organiziranost bilo nakladnika bilo knjižara u Hrvatskoj? Koji su temeljni problemi, a koji ciljevi kojima bi trebalo stremiti?
Nakladnici nisu organizirani, knjižarstvo je prepušteno individulnim naporima pojedinaca da izgrade svoje knjižare, a to je gotovo isto što i izgradnja "muzeja". Šteta što je propuštena prilika da se ne stvori veliki trgovački lanac i što je veleprodaja zato tako skupa. Vidio sam da u Njemačkoj, koja je daleko veće tržište, da postoje svega dva veledistributera i savršeno tehnološki organiziran posao. Kako je stanje u nas kaotično, a očito je da sama struka ne pronalazi snage da prevlada razne interese, predložio sam savjetniku za kulturu predsjednika Mesića da predloži organizaciju radne grupe koja bi probala pokrenuti stvari s mrtve točke. No, kako u našem nakladništvu ima previše različitih pogleda na stvarnost da bi ih sad nabrajao, smatram da bi nam prije svega trebao zdrav razum i koncenzus struke da se ti naši problemi stave na papir i pokušaju riješiti na opće zadovoljstvo i poslovni prosperitet.

08/2001

Home - Igra - Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni - Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič kroz galaksiju - Slike s izložbe