CultureNet Croatia
razgovor s Biserkom Cvjetičanin

Kako je ovih dana u javnosti predstavljen projekt CultureNet Croatia, koristimo priliku da vas detaljnije informiramo o projektu i strategiji Ministarstva kulture RH prema novim medijima/tehnologijama, perspektivama kulturnog razvoja i bržeg i efikasnijeg integriranja hrvatske kulture na globalnoj razini, kao i o prijedlogu Zakona o kulturnim vijećima... Naša sugovornica, Dr. Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture RH, autorica je više knjiga, članaka i eseja s područja kulturnog razvoja i kulturne politike, multikulturalne komunikacije i suradnje, koordinator CULTURELINK Networka, i svakako jedna od najkompetentnijih osoba za razgovor o navedenim temama.

Možete li ukratko, u glavnim crtama, predstaviti projekt CultureNet Croatia?

Projekt CultureNet Croatia je zamišljen na način da omogući našim kulturnim institucijama, kao i pojedincima, umjetnicima, bolje komuniciranje na razini Hrvatske i, osobito, na međunarodnoj razini. Riječ je o virtualnom centru CultureNet Croatia, dakle hrvatska kultura na Internetu, koji će se raditi tijekom tri godine. Ponajprije će se nastojati određene kulturne institucije povezati linkovima na Internetu, budući da već postoje veoma dobre web stranice pojedinih kulturnih institucija. Pristupit će se izradi portala na koji će moći svatko dolaziti i dobivati konkretne informacije o kulturnim institucijama, o hrvatskim umjetnicima, o zbivanjima u hrvatskoj kulturi, kulturnim manifestacijama. Dakle, s jedne strane prezentirat će se hrvatska kultura, a s druge omogućiti našim kulturnim djelatnicima i umjetničkim stvaraocima da bolje uspostavljaju partnerstvo s drugim institucijama i umjetnicima u zemlji i u svijetu. Osobita pozornost posvetit će se fondacijama i sponzorima u kulturi. Danas se mnoge kulturne aktivnosti u svijetu financiraju iz vrlo diverzificiranih izvora, pa je i namjera projekta da naše institucije upozori na te izvore. To je u skladu s novom kulturnom politikom Ministarstva kulture koje je i samo poduzelo niz mjera za poticanje sponzorstva i donatorstva. Redovito će se evaluirati rezultati i unositi daljnje inovacije u rad.

Projekt je dobio značajnu financijsku potporu. Ministarstvo kulture RH i Institut Otvoreno društvo Hrvatska potpisali su ugovor o 300 000 $ koji će se uložiti u projekt. Da li to znači i glomazni mehanizam s puno ljudi u samoj izvedbi ili će ipak jedna manja ekipa stvoriti što je moguće opsežniji sadržaj?

Ovo drugo. Ni u kojem slučaju to neće biti glomazni projekt, već će na njemu raditi jedna manja grupa ljudi, pet do šest suradnika u cijelom projektu, ali istodobno će se širiti mreža partnerstva, uključivat će se pojedine institucije sa svojim vlastitim radom, idejama, prijedlozima i svojim suradnicima. Radi se, dakle, o manjoj ekipi koja će koordinirati jedan opsežan projekt, koja će u različitim fazama (i aspektima) rada uključivati i pojedine institucije i pojedince u suradnju, ukratko rečeno, na djelu će biti umrežavanje, networking, već široko prihvaćeno u svijetu. Danas se doista cijeli svijet umrežava, i društva i kulture, te je ovaj projekt Hrvatske još jedan vrijedan doprinos informacijskim naporima u prvim godinama 2l.stoljeća.

Kroz koje će se faze razvijati projekt?

Projekt će se realizirati u tri faze. U prvoj fazi će se nastojati, prije svega, snimiti samo stanje, npr. koje je kulturne institucije već moguće "linkati", kakve su njihove web stranice... Tu se neće ništa dodavati, već će se samo stavljati linkovi na glavni portal CultureNet Croatia, koji će se na taj način povezati s pojedinim institucijama. Istodobno će se tražiti podaci od institucija koje još nemaju web stranice, da bi se moglo i njih staviti u bazu hrvatskih kulturnih institucija, udruženja i ustanova na CultureNet Croatia. U prvoj fazi bit će obuhvaćene kulturne institucije i umjetnici koji su za to zainteresirani, koji žele da se pojedine informacije o njima nađu na jednom takvom webu. Ova će baza biti interaktivna, tj. institucije će same moći poslati svoje podatke i kasnije ih mijenjati, a baza će sadržavati i informacije i linkove na web stranice onih institucija koje ih imaju. Ustvari, CultureNet Croatia je zamišljen kao centar, ne centar u fizičkom već u virtualnom smislu, na kojemu će se naći informacije koje mogu interesirati i našu sredinu, ali svakako i međunarodnu, te koji će djelovati interaktivno.
U drugoj fazi ići će se za tim da se npr. što veća pozornost pokloni informacijama o pojedinim fondacijama, sponzorima, u pogledu mogućnosti financiranja pojedinih projekata. Osim informacija o fondacijama, na CultureNet Croatia naći će se i linkovi na web portale za kulturu drugih zemalja, jednako kao i linkovi na međunarodne i europske mreže koje djeluju u različitim područjima kulture.
I kao treće, pojedini projekti koji nastaju na temelju umrežavanja, odnosno partnerstva i koji se mogu uključiti u projekte u okviru CultureNet Croatia bit će također razrađeni. Druga faza će možda biti najvažnija, jer tu će postojati mogućnost uključivanja u različite projekte, uključivanja i naših umjetnika i kulturnih djelatnika, a isto tako i stranih u naše projekte. Ukratko, cilj cijelog projekta je doprinos umrežavanju, partnerstvu i suradnji.

Kakva će biti suradnja Ministarstva kulture s drugim ministarstvima, npr. znanosti ili prosvjete, a i s nekim drugim srodnim institucijama?

U skladu s interresorskom suradnjom, već sada Ministarstvo ima veoma dobru suradnju i više projekata s pojedinim ministarstvima, da samo spomenem projekt informatizacije knjižnica NISKA o kojem su tri ministarstva potpisala sporazum o suradnji: Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i sporta i Ministarstvo kulture, te zajednički projekti s Ministarstvom turizma.
U pogledu CultureNet Croatia, valja naglasiti da je on zamišljen kao interdisciplinarni projekt, tako da se planira ne samo suradnja s npr. Ministarstvom znanosti i tehnologije, već i s Ministarstvom turizma i Ministarstvom za europske integracije. Namjera je da se turizam i kultura povežu na jedan drugačiji način, i da ljudi koji dolaze u Hrvatsku ne dolaze samo kao turisti ili uopće ne kao turisti, već da dođu zbog kulturnih vrijednosti ili kulturnih događanja o kojima su pročitali na CultureNet Croatia, a onda kada dođu na jednu kulturnu manifestaciju, ostanu i kao turisti. Povezivanje će se odvijati i s prosvjetom, sa znanosti, bit će to interdisciplinarni i intersektorski projekt u koji će se, da uporabim opet riječ koja se ovdje često ponavlja, umrežiti i pojedina ministarstva.
Općenito, CultureNet Croatia nemoguće je zamisliti samo kao jedan projekt Ministarstva kulture i Instituta Otvoreno društvo, već je on usmjeren na mnogo širu suradnju. Naravno, u ovome je projektu posebno važna suradnja, ne samo s ministarstvima, već sa svim subjektima hrvatske kulture: institucijama, udruženjima i kulturnim stvaraocima, jer je projekt namijenjem upravo njima.

Gdje će biti "zemaljska" centrala projekta?

U slučaju CultureNet Croatia radi se o virtualnom centru koji će imati svu potrebnu infrastrukturu. Ona će biti u Zavodu za kulturu pri Ministarstvu kulture. Zavod će sa svojom infrastrukturom i svojim djelatnicima sudjelovati u realizaciji projekta.

Što će se uspjeti napraviti već vrlo skoro, tj. do kraja godine?

U slijedećih mjesec dana ekipa će se tek početi okupljati i upoznavati sa zadacima. Voditelj i koordinator cijelog projekta bit će mr. Aleksandra Uzelac iz Instituta za međunarodne odnose. U cilju praćenja i razvoja projekta osnovat će se savjetodavno Vijeće projekta u kojem će biti ukupno pet predstavnika Ministarstva kulture i Instituta Otvoreno društvo.

Ugodno je čuti da Ministarstvo kulture napokon počinje prepoznavati neke nove trendove, da se počinju podržavati i neki projekti u tzv. novim medijima. No, čini mi se da javnosti nije dovoljno poznat taj pomak.

Hvala na ovim lijepim riječima. Početkom ove godine, kada smo stupili na novu dužnost, ustanovili smo da je naše Ministarstvo kulture među posljednjima u Europi koje nije imalo svoju web stranicu. A web stranica je neophodna za protok informacija o svemu što Ministarstvo radi, što planira, koji su njegovi ciljevi i principi rada... Dakle, krenulo se otpočetka, od uspostavljanja web stranice Ministarstva, koja se sada redovito ažurira i na kojoj se mogu naći mnoge korisne informacije, npr. od Poziva za programske aktivnosti ili podataka o otkupu knjiga, do pitanja decentralizacije i Nacrta Zakona o kulturnim vijećima. Sada se konačno svi podaci nalaze na web stranici.
Zatim se krenulo na informatizaciju, umrežavanje samog Ministarstva, koje se nalazi na nekoliko lokacija, tako da sada svi imaju izlaz na Internet, te je uspostavljena i kvalitetnija međusobna veza. Postoji i program informatizacije kulturnih institucija u koja se ulažu značajna financijska sredstva. Međutim, slažem se s vama da sve to nije dovoljno poznato, ni prisutno u javnosti. Možda je razlog u tome što se općenito jo nedovoljno u nas koriste nove tehnologije komuniciranja. O tome se govori i u strategijama razvoja Republike Hrvatske i moram reći da ideju dr. Velimira Sriće da svako dijete pri rođenju dobije svoj email smatram odličnom. Naravno taj je čin simboličan, ali važan za percipiranje važnosti novih tehnologija komuniciranja. Eto, npr. o Zakonu o kulturnim vijećima se nedovoljno zna, a već je gotovo tri mjeseca taj Nacrt zakona dostupan na web stranicama Ministarstva. Dakle, svatko koga zanima može Nacrt pročitati i dati svoje sugestije i primjedbe na njega, ali to nije slučaj. Opća razina informatizacije, korištenja novih tehnologija kod nas je još uvijek niska.

Možete li ukratko nešto reći i o kulturnim vijećima? Ako sam dobro razumio nakanu Ministarstva, ono bi željelo odlučivanje o najvažnijim pitanjima za pojedine struke prepustiti struci samoj.

Upravo je to intencija Ministarstva kulture. Osnovni princip našeg rada odvija se u znaku 3D: demokratizacija, decentralizacija, demonopolizacija. Ministarstvo prije svega želi provesti decentralizaciju, odnosno drugačiji sustav odlučivanja i suodlučivanja u kulturi. Kulturna vijeća su i zamišljena tako da budu jedan način suodlučivanja, odnosno da u njima, uz predstavnike uprave, odlučuju i sami stvaraoci i kulturni djelatnici u najširem smislu. Suodlučivanje postaje bitna komponenta u promjeni odnosa u kulturi, počevši od rješavanja pitanja struke do sudjelovanja u raspodjeli proračunskih sredstava. To znači da će se ovim zakonom omogućiti sudjelovanje najšireg kruga kulturne i umjetničke javnosti u suodlučivanju o bitnim pitanjima kulture i umjetnosti, te stvoriti sustav poticanja hrvatskog stvaralaštva i njegove afirmacije u inozemstvu. Kulturna vijeća osnivaju se za pojedina kulturna područja, a mogu se osnivati i na razini županija i gradova, što je daljnji pomak u decentralizaciji.

Kada će ona krenuti s radom?

Zakon je prošao prvo čitanje u Saboru, i diskusije koje smo imali na prvom čitanju bile su vrlo korisne i pohvalne. Zakon sada ide na drugo čitanje, i mislim da bi se negdje početkom slijedeće godine vijeća mogla oformiti.

I na kraju, molio bih Vas rečenicu-dvije o Upravi za kulturni razvitak.

S najvećim zadovoljstvom. Početkom ove godine pristupili smo novom ustroju Ministarstva, te je Uprava za kulturni razvitak nova uprava s tri odjela posvećena prvenstveno kulturi mladih i audiovizualnim medijima, ili, kako to mnogi kraće nazivaju, "novim medijima". To je uprava za 21.stoljeće koju vodi pomoćnik ministra Branko Čegec s već brojnim izvrsnim rezultatima... sjetite se ovogodišnjeg Filmskog festivala u Puli, Motovuna, našeg nastupa na Sajmu knjiga u Frankfurtu... Riječ je o inovativnom pristupu kojim se stvaraju nove kulturne vrijednosti, a kulturni razvitak usmjeruje prema novim obzorjima.

Razgovarao: Nenad Bartolčić
11/2000

Home - Igra - Pomoć
Gutenbergova galaksija - Prodavaonica tajni - Vremenski stroj - Zadovoljstvo u tekstu - Tako je govorio Zaratustra - Sto godina samoće - Vodič kroz galaksiju - Slike s izložbe